Sjedinjene Američke Države planiraju da od 1. novembra 2025. godine (ili ranije, u zavisnosti od dešavanja u Kini) uvedu dodatnu carinu od 100 odsto na uvoz iz Kine. Ovu informaciju je potvrdio američki predsednik Donald Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social, naglasivši da će ova carina biti iznad postojećih carina koje su trenutno na snazi. Prema njegovim rečima, ova odluka je odgovor na sve agresivnije trgovinske prakse Peking.
Tramp je istakao kako trenutno američke carine na kinesku robu iznose oko 55 odsto, dok Kina zadržava carine od 30 odsto na američki izvoz. Ove mere su deo šire trgovačke tenzije između dve najveće svetske ekonomije. Tramp je optužio kinesku vladu da usvaja “izuzetno agresivan stav” prema trgovinskim odnosima, što dovodi do dodatnih tenzija i nesigurnosti na globalnom tržištu.
Osim uvođenja novih carina, Tramp je najavio i kontroverznu kontrolu izvoza za sav ključni softver proizveden u Sjedinjenim Američkim Državama. Ova odluka dolazi u momentu kada je Kina uspostavila nove kontrole izvoza na retke zemne elemente, što je izazvalo zabrinutost u Vašingtonu zbog potencijalnog uticaja na američku industriju i tehnologiju.
U isto vreme, Tramp je zapretio i da će otkazati sastanak sa kineskim predsednikom Si Đinpingom, koji je prethodno bio planiran. Odluka o otkazivanju sastanka simbolizuje jačanje američke pozicije na međunarodnoj sceni i prelazak na agresivniji pristup u trgovinskim pregovorima.
Nakon Trampove najave o novim carinama, akcije na berzama su pale, što pokazuje trenutnu zabrinutost investitora i tržišta u vezi sa daljim trgovinskim ratu između SAD-a i Kine. Mnogi analitičari upozoravaju da bi ovakvi potezi mogli značajno uticati na ekonomsku stabilnost obe zemlje i izazvati lančane reakcije u globalnoj ekonomiji.
Tramp je, pored toga, izjavio da se “nema šanse” da Kinu prepušta dominaciju u kontroli retkih zemnih elemenata, koji su ključni za mnoge savremene industrije. Kina trenutno kontroliše oko 70 odsto svetske ponude ovih minerala, što je čini ključnim igračem u visokotehnološkim sektorima, uključujući automobilsku industriju, odbrambene tehnologije i proizvodnju poluprovodnika.
Ova situacija izaziva strahovanja da će američka industrija biti u nepovoljnom položaju ukoliko Kina odluči da svoje resurse usmeri prema drugim tržištima ili poveća cene. U tom kontekstu, Trampov potez može biti viđen kao nužna mera za očuvanje američke ekonomske sigurnosti i stabilnosti.
Dok napetosti između SAD-a i Kine rastu, ekonomski analitičari ističu da bi ovakvi potezi mogli dodatno usporiti globalnu ekonomiju, koja se već suočava sa posledicama pandemije i ekonomskih previranja. Borba za dominaciju na tehnološkom i industrijskom polju može dovesti do novih kriza, koje će pogađati kako potrošače, tako i kompanije.
Kako se situacija razvija, važno je pratiti i reakciju Kine na američke mere, jer je jasno da će svaka akcija izazvati uzvratnu reakciju. Analitičari očekuju da će Kina verovatno pokušati da odgovori na Trampove poteze kako bi zaštitila svoje ekonomske interese i stabilnost.
U zaključku, trgovinski odnosi između Sjedinjenih Američkih Država i Kine postali su još kompleksniji i napetiji, a najave novog paketa carinskih mera predstavljaju korak ka većoj trgovinskoj konfrontaciji. Kako bi se izbegle daljnje posledice po globalnu ekonomiju, ključno je da se pronađe srednji put koji će omogućiti dijalog i rešenje nesuglasica koje se pojavljuju na horizontu.
