Prema posljednjim podacima američkog Ministarstva financija, Kina je prodala rekordnu količinu od 53,3 milijarde dolara državnih obveznica američkog Trezora i drugih hartija od vrijednosti u prvom tromjesečju, u pokušaju da se diverzifikuje od američke imovine.
Kineske investicije u Sjedinjenim Američkim Državama ponovno privlače pažnju investitora usred znakova da bi se tenzije između najvećih svjetskih ekonomija mogle pogoršati, prenosi Blumberg.
„Pošto Kina prodaje i jedno i drugo uprkos činjenici da smo bliži ciklusu smanjenja kamatnih stopa Fed-a, trebalo bi da postoji jasna namera da se diverzifikuje dalje od američkih dolara“, rekao je Stiven Čiu, glavni strateg za azijske devizne i kamatne stope u Blumbergu.
Prema njegovim riječima, kineska prodaja američkih hartija od vrijednosti mogla bi se ubrzati dok se trgovinski rat između SAD i Kine nastavlja, posebno ako Trump ponovno bude izabran za predsjednika.
Predsjednik SAD Joe Biden uveo je velika povećanja carina na niz kineskih uvoznih proizvoda, dok je njegov prethodnik Donald Trump rekao da bi mogao da uvede namet od više od 60 odsto na kinesku robu ako bude izabran.
Pošto Kina prodaje imovinu u dolarima, njeni zaliha zlata su porasle u državnim rezervama.
Učešće plemenitog metala u rezervama u aprilu je poraslo na 4,9%, što je najviše prema podacima centralne banke iz 2015. godine.
„Kina i zemlje koje su bliske sa njom povećale su svoje posedovanje zlata u deviznim rezervama od 2015. godine, dok su ih zemlje u američkom bloku održale uglavnom stabilnim. Ovo sugeriše da je kupovina zlata od strane nekih centralnih banaka možda bila vođena zabrinutošću zbog rizika od sankcija“, izjavila je prvi zamenik generalnog direktora Međunarodnog monetarnog fonda Gita Gopinat.
