Međunarodni monetarni fond prognozira da će rast Srbije u ovoj godini biti 3,5 posto, dok Svetska banka tvrdi da bi rast bruto domaćeg proizvoda mogao i trebao biti veći. Strane direktne investicije trebale bi nastaviti igrati ključnu ulogu u finansiranju, dok ekonomisti ukazuju da su potrebne privatne investicije od najmanje 25 posto ekonomske aktivnosti za stabilan rast BDP-a od pet posto godišnje.
Postavlja se pitanje što nedostaje srpskim poduzetnicima za rast i razvoj. Nebojša Matić, vlasnik tvrtke Mikroelektronika s 22 godine iskustva koja se usredotočuje na izvoz i zapošljava stotinu radnika, ističe da su ranije imali poreski kredit koji im je olakšao investicije, što danas nije slučaj.
„Sada je poreski kredit jako visok, iskreno, to je negdje oko milijardu dinara. Zamislite nas prije 10 godina, znači ova cijela zgrada je bila možda dva-tri milijuna, ne mogu ni da se sjetim. Sada vidite recimo mi ne bismo imali taj poreski kredit“, rekao je Matić.
Srbija je jedina zemlja u Europi koja ima poreski kredit za velike tvrtke, a ne za mala i srednja poduzeća, ističu u Centru za visoke ekonomske studije (CEVES). Godišnje manje od pet miliona eura ide domaćim malim i srednjim poduzećima, dok 130 milijuna ide za privlačenje stranih tvrtki.
„Trebamo vratiti poreski kredit za mala i srednja poduzeća, ali i pojačati programe potpore za domaći sektor malih i srednjih poduzeća. To uključuje podršku izvozu i uključivanje lokalnih dobavljača u lance opskrbe multinacionalnih tvrtki. Također, ne bi bilo loše osnovati jednu poslovnu razvojnu banku“, rekao je Lazar Ivanović iz CEVES-a.
CEVES predlaže donošenje strateških dokumenata, kao i unapređenje institucionalnih odnosa prema primjeru Irske, koja ima dvije agencije – jednu za privlačenje investicija, a drugu za internacionalizaciju domaćih tvrtki.
Što se tiče poreskih oslobođenja, ukupne domaće investicije čine oko 7,5 posto BDP-a, što je niže od zemalja Centralne i Istočne Europe u periodu dinamičnog rasta, navode ekonomisti CEVES-a. Kada se od toga isključe investicije državnih tvrtki, dobija se procenat između 5,5 posto i 6,5 posto, što je nedovoljno za dinamičan rast i razvoj.
Razvojna Agencija Srbije nudi programe podrške malim i srednjim poduzećima, uključujući subvencije do 200.000 eura po poduzeću. Od 2018. godine, oko 90 poduzeća postalo je dobavljač multinacionalnih tvrtki uz podršku države od oko 10 milijuna eura.
„Imamo nekoliko vrsta poreskih oslobođenja, takozvano veliko poresko oslobođenje. Za sve tvrtke, neovisno jesu li domaće ili strane, koje investiraju više od osam milijuna eura u opremu i zgrade, i zapošljavaju više od 100 novozaposlenih, imaju oslobođenje poreza na dobit u narednih 10 godina. Takozvani poreski kredit je prvenstveno vezan za IT tvrtke, odnosno IT stručnjake, koji su došli na naše tržište i rade iz Republike Srbije“, rekao je direktor Razvojne agencije Srbije Radoš Gazdić.
Glavna urednica magazina Biznis Radojka Nikolić kaže da je poreski kredit postojao vrlo kratko vrijeme u Srbiji, uveden početkom 2013. godine i ukinut krajem iste godine zbog fiskalne konsolidacije. Prema njenim riječima, u proteklih 10 godina postojale su inicijative kompanija, NALED-a, Privredne komore Srbije i Unije poslodavaca Srbije da se vrati poreski kredit, ali to nije predviđeno fiskalnom strategijom za 2023., 2024. i 2025. godinu.
