Rudolf Horvat je u svojoj knjizi „Prošlost grada Zagreba“ opisao sjednicu gradskog vijeća koja se održala 3. veljače 1699. godine, a posvećena je pitanju držanja domaćih životinja u gradu. Na sjednici je utvrđeno da je situacija izmakla kontroli te da je potrebno poduzeti hitne mjere. Konji su smjeli ostati u svojim stajama, dok su krave i svinje morale biti izmještene iz grada. Nova staja za svinje trebala je biti izgrađena u Podgrađu, a gradsko vijeće je kao rok za provedbu odluka odredilo 24. travnja 1699. godine.
U ranom 17. stoljeću, Zagreb je i dalje nosio srednjovjekovne znakove, što je bilo posljedica osmanske prijetnje koja je trajala već duže vrijeme. Grad je bio prepun drvenih kuća i uskih uličica, ali se situacija postupno mijenjala s promjenom sigurnosnih okolnosti. Plemstvo se počelo naseljavati u grad, što je doprinijelo njegovom razvoju i stvaranju reprezentativnog izgleda.
Rudolf Horvat istraživao je povijest grada Zagreba i u svojoj knjizi opisao sjednice gradskog vijeća posvećene uređenju gradskih prilika. Na sjednici održanoj u veljači 1699. godine raspravljalo se o pitanju držanja domaćih životinja u gradu. Zaključeno je da je situacija izmakla kontroli te da je potrebno poduzeti mjere kako bi se riješio taj problem.
Na sjednici je odlučeno da se krave i svinje moraju izmjestiti iz grada te da im se trebaju izgraditi nove staje u Podgrađu. Podgrađe je obuhvaćalo područje od Manduševca preko Frankopanske ulice, Britanskog trga i dalje prema zapadu Ilicom. Gradsko vijeće je postavilo rok do 24. travnja 1699. godine za provedbu tih odluka, kako bi se osigurala čistoća i uređenje grada.
Osim svinja, u gradu su se ponajviše držali konji, krave i svinje još od srednjeg vijeka. Horvat je istaknuo da se konji mogu zadržati u svojim stajama, ali da je nužno izmjestiti krave i svinje iz grada radi njegove higijene i uređenosti. Nova staja za svinje trebala je biti izgrađena u Podgrađu, dok su krave trebale biti preseljena izvan gradskih zidina.
Promjene u sigurnosnim prilikama u gradu omogućile su njegov razvoj i rast, a plemstvo je imalo sve veći utjecaj na njegovu urbanu strukturu. Gradsko vijeće je prepoznalo potrebu za uređenjem gradskih prilika i odlučilo poduzeti mjere kako bi se osigurala čistoća i red u gradu.
U skladu s novim okolnostima, grad je dobio reprezentativni izgled, a stanovnici su morali prilagoditi svoje navike i običaje. Držanje domaćih životinja u gradu postalo je neprihvatljivo zbog higijenskih razloga te je gradsko vijeće donijelo odluke kako bi se riješio taj problem.
Stoga, izgradnja novih staja za svinje u Podgrađu i izmještanje krava iz grada predstavljalo je korak prema uređenju i čistoći grada Zagreba. Gradski oci su prepoznali važnost ovih mjera te su postavili rok za njihovu provedbu kako bi se osigurao red i higijena u gradu.
Horvatova istraživanja o povijesti grada Zagreba pružaju uvid u život i običaje stanovnika tog vremena te u promjene koje su se događale u gradu. U tom razdoblju, grad je prolazio kroz transformaciju i modernizaciju, a mjere koje je donijelo gradsko vijeće bile su korak prema uređenju i razvoju grada. Provedba tih odluka omogućila je stvaranje reprezentativnog i uređenog grada koji je odražavao promjene u društvu i sigurnosnim prilikama.
