Poljoprivredno zemljište u Srbiji pod ozbiljnom opasnošću zbog neobnovljivih resursa
Hektar najboljeg poljoprivrednog zemljišta u Vojvodini drastično je poskupio u proteklim godinama, sa cijenom koja je 2008. godine bila 5.000 evra, a danas iznosi i do 120.000 evra, po tvrdnjama stručnjaka. Kako ističu, poljoprivredno zemljište je neobnovljiv resurs koji se ubrzano smanjuje, te postoji velika opasnost od daljnjeg iskorištavanja i degradacije kvaliteta istog.
Studija Evropske unije pokazuje da je za obnovu jednog centimetra poljoprivrednog zemljišta potrebno čak 1.000 godina, što postavlja pitanje odnosa prema ovom važnom resursu. Prema nedavno objavljenim rezultatima popisa poljoprivrede, raspoloživo poljoprivredno zemljište u Srbiji iznosi 4.073.703 hektara, od čega je 1,2 miliona hektara izgubljeno u proteklih 11 godina, što predstavlja smanjenje od 23,81 posto.
Agroekonomista Milan Prostran ističe da je korišćeno poljoprivredno zemljište također u opadanju, sa padom od 5,25 posto u proteklom periodu. Situacija je zabrinjavajuća i kada je riječ o kvalitetu zemljišta, jer je humus, koji je ključni pokazatelj plodnosti, u Srbiji smanjen sa pet na svega 2,5 posto.
Stručnjaci upozoravaju da je potrebno fokusirati se na održivost kvaliteta zemljišta, te ističu da trenutni pristup poljoprivrednom zemljištu nije ni blizu adekvatnog, posebno zbog visokih cijena, troškova proizvodnje, nedostatka sistema za navodnjavanje te sve manje stočarstva.
Srbija je potpisala sporazum sa Evropskom unijom 2008. godine, što je rezultiralo dramatičnim porastom cijena poljoprivrednog zemljišta. Farmeri u Srbiji se suočavaju sa nedostacima u proizvodnji hrane, pogotovo zbog usitnjenosti gazdinstava i nedostataka u infrastrukturi, navodnjavanju te zaštiti od nepogoda i bolesti.
Održavanje poljoprivredne proizvodnje u Srbiji je također ovisno o uvozu energenata i veštačkih đubriva, što predstavlja veliki izazov za domaću poljoprivredu. Stručnjaci ističu da je neophodno povećati domaću proizvodnju veštačkih đubriva radi održivosti poljoprivredne proizvodnje.
Situacija sa poljoprivrednim zemljištem u EU također je zabrinjavajuća, sa opadanjem površina svake godine. Evropska unija je donijela odluku da pet posto obradivog poljoprivrednog zemljišta odmara godišnje radi obnove plodnosti, što je izazvalo nezadovoljstvo farmera u Francuskoj.
Farmere u Francuskoj koji imaju zemljište u mirovanju moraju rekultivirati i obnoviti plodnost zemljišta kako bi ga vratili u obradivo stanje. Stručnjaci upozoravaju da je potrebno fokusirati se na kritične tačke u poljoprivredi Srbije te donijeti mjere kako bi se zaštitili i očuvali preostali resursi poljoprivrednog zemljišta.
