Istraživanje pokazuje da je skoro 17.000 smrti tokom pandemije izazvano hidroksihlorokinom

Nikola Milinković avatar

Nova studija francuskih istraživača otkrila je da je skoro 17.000 ljudi možda umrlo nakon uzimanja leka protiv malarije, hidroksiholorokina, tokom prvog talasa Kovida-19. Lek je prepisan nekim pacijentima hospitalizovanim zbog Kovida uprkos nedostatka dokaza koji dokazuju kliničke koristi. Istraživanje je pokazalo da je oko 16.990 ljudi u šest zemalja, uključujući Francusku, Belgiju, Italiju, Španiju, Tursku i SAD, možda umrlo kao rezultat korišćenja ovog leka. Studija koja je objavljena u naučnom časopisu „Nature“ istaknula je povećanje stope smrtnosti od 11 procenata, povezano sa prepisivanjem hidroksihlorokina kao leka protiv Kovida. Istraživači sa univerziteta u Lionu i Kvebeku koristili su tu cifru da analiziraju podatke o hospitalizaciji usled Kovida u svakoj od ovih šest zemalja, izloženosti hidroksihlorokinu i povećanju relativnog rizika od smrti povezanog sa lekom. Hidroksihlorokin je smatran i nekom vrstom „čudotvornog leka“ u SAD, i tadašnji predsednik Donald Tramp poručio je ljudima da ga uzmu.

Ova studija samo je nastavak kontroverze oko hidroksihlorokina kao leka protiv Kovida-19. Već ranije, Svetska zdravstvena organizacija (SZO) je prekinula ispitivanje hidroksihlorokina u liječenju oboljelih od Covida, jer nije pronađena korist od njegove primjene. Osim toga, američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) također je priopćio da ljekovita učinkovitost hidroksihlorokina nije dokazana i da može izazvati ozbiljne nuspojave. Međutim, neki stručnjaci tvrde da je hidroksihlorokin i dalje koristan u liječenju bolesti i da je nepravedno stavljen pod sumnju.

Ovaj najnoviji izvještaj dodatno potvrđuje te tvrdnje i izaziva zabrinutost u medicinskoj zajednici. Pitanje je kako se može zaustaviti štetno propisivanje lijeka koji može uzrokovati ozbiljne posledice, a deo je i kampanje protiv Kovida-19. Neki medicinski stručnjaci tvrde da je situacija danas mnogo bolja nego na samom početku pandemije, te da se lekovi propisuju i preporučuju na osnovu dokaza i istraživanja. Međutim, ovaj izvještaj samo ističe potrebu za detaljnijim istraživanjem i procenom rizika vezanih za korišćenje hidroksihlorokina kao leka protiv Kovida-19.

Na globalnom nivou, ovo istraživanje može promijeniti pristup lečenju Kovida, kao i uticati na politike i preporuke Svetske zdravstvene organizacije i drugih važnih organizacija. Takođe, može izazvati promene u propisivanju lekova i oblikovanju strategija borbe protiv pandemije.

Ovaj izvještaj je također podsticaj za dalja istraživanja i analize, kako bismo bolje razumeli kako lekovi deluju u vezi sa Kovida-19 i kako se mogu efikasno koristiti u liječenju bolesti. Potrebno je više istraživanja kako bi se utvrdila sigurnost i efikasnost hidroksihlorokina, a i drugih lekova koji se koriste za lečenje Kovida-19.

Sve u svemu, ovo je važno istraživanje koje podstiče promenu u načinu propisivanja lekova i postavljanju smernica za lečenje Kovida-19. Njegovi rezultati mogu dovesti do poboljšanja u kontroli pandemije i efikasnijeg lečenja oboljelih. Ipak, ključno je istaći da su potrebna dodatna ispitivanja i analize kako bi se potvrdili ovi nalazi i obezbedila sigurnost pacijenata. Ovo je samo jedan korak ka boljem razumevanju i upravljanju Kovida-19, ali je važan korak u procesu borbe protiv pandemije.

Nikola Milinković avatar

uredništvo preporučuje: