Ser Isak Njutn, poznat kao jedan od najuticajnijih genija svih vremena, nije bio samo naučnik i matematičar već je imao i nekonvencionalne teorije. Njutn je bio fasciniran alhemijom i teologijom, a stroga hrišćanska vjera ga je navela da predvidi kraj svijeta 2060. godine. Prema njegovim proračunima, kraj svijeta trebao je doći nakon 1.260 godina „korupcije“ Crkve, koja je počela 800. godine. Ipak, Njutnov pristup bio je optimističan jer je vjerovao da će to značiti novi početak, dolazak Hrista i uspostavljanje 1000-godišnjeg Kraljevstva Božjeg na Zemlji.
Njutnovo predviđanje konačnog kraja svijeta, godine 2060, temeljilo se na njegovim matematičkim proračunima i tumačenju biblijskih proročanstava. Ser Isak Njutn, britanski polimat koji je otkrio gravitaciju i revolucionirao naše razumijevanje svemira, bio je poznat po svojim nekonvencionalnim teorijama i pristupu. Dok je njegov naučni i matematički rad bio izuzetno uticajan, Njutn je takođe imao interesovanja za alhemiju, teologiju i proročanstva.
Kao osoba koja je strogo vjerovala u hrišćanstvo, Njutn je bio fasciniran prorocima i svetim knjigama, te je pokušavao tumačiti vlastite teorije koristeći matematičke računice. Prema proračunima koje je izveo, Njutn je predvidio da će kraj svijeta nastupiti 2060. godine, nakon 1.260 godina „korupcije“ Crkve koja je počela 800. godine.
Iako je Njutn bio uvjeren u svoje proračune i tumačenja, ipak je bio oprezan u davanju previše naglaska na specifične datume, shvatajući ozbiljno biblijske odlomke koji tvrde da niko osim Boga ne zna vrijeme kraja. Njutn je vjerovao da će dolazak Hrista i uspostavljanje 1000-godišnjeg Kraljevstva Božjeg na Zemlji označiti novi početak, vrijeme mira, prosperiteta i harmonije među narodima.
Stefen Snobelen, direktor Njutn Projekta Kanada (NPK), objasnio je da je Njutn vjerovao da će 2060. godina biti više poput novog početka, kada će ljudi „pretvoriti svoje mačeve u plugove i svoje koplje u srpove“, te da „narodi neće dizati mač protiv naroda, niti će se više učiti ratovati“. Njutnov optimizam i vjera u bolju budućnost kroz dolazak Hrista bili su centralni dio njegovih teoloških uvjerenja.
Iako neke od Njutnovih teorija nisu bile uvjerljive, njegova fascinacija proročanstvima i tumačenje svetih tekstova ostavili su trajan uticaj na njegovu filozofiju i pogled na svijet. Njutn je bio osoba koja je kombinirala naučni rigoroznost sa dubokom vjerom i teološkim uvjerenjima, te njegova proročanstva i tumačenja ostaju predmet interesovanja i rasprava i danas.
U konačnici, Njutnovo predviđanje kraja svijeta 2060. godine ostaje kao jedan od mnogobrojnih aspekata njegovog složenog i fascinantnog karaktera, koji je obeležio ne samo njegov naučni rad već i njegovo opšte razmišljanje o svijetu i njegovoj sudbini. Njutn je bio mnogo više od genija koji je otkrio gravitaciju – njegova filozofija, teologija i proročanstva čine ga jedinstvenom figurom u istoriji nauke i ljudske misli.
