Salman Ruždi, poznati britansko-indijski romanopisac, već skoro pola života živi pod pretnjom smrću nakon što je 1989. godine iranski vođa Ruholah Homeini izdao fatvu protiv njega zbog njegove knjige „Satanski stihovi“. U ovom kontekstu, humor za Ruždija predstavlja ne samo izvor radosti, već i moćno oružje u borbi protiv ugnjetavanja. U interakciji sa britanskim „Ekonomistom“, on je naglasio da nedostatak smisla za humor ukazuje na uskogrudost, napominjući da se humor često smatra opasnijim od ozbiljnosti.
Ruždi ističe da je humor neprihvatljiv za mnoge ljude i da se čak i njegovo književno stvaralaštvo percipira kroz prizmu fatve. Naime, njegov ton i humor su često zanemareni zbog te smrtnosne presude. Autor tvrdi da su ljudi prestali da uoče humor u njegovim delima jer je napad na „Satanske stihove“ bio previše ozbiljan. U svojoj najnovijoj knjizi „Jedanaesti sat“, on koristi satirične priče kako bi kritikovao teme poput verskog fanatizma i političkih prevara.
Govoreći o pokušaju atentata koji je preživeo 2022. godine, kada je zadobio teške povrede, Ruždi se osvrnuo na sudske procese i šokiranost nad zadovoljstvom njegovog napadača, Hadi Matar, koji je prema njemu bio spreman da uništi sopstveni život kako bi naškodio drugome. Ovo ga je dodatno nateralo na razmišljanje o konceptu slobode izražavanja, koje, prema njegovim rečima, postaje sve ugroženije, posebno u zemljama poput Indije i u vezi s zabranama knjiga u Sjedinjenim Američkim Državama.
Ruždi naglašava da cenzura dolazi ne samo od konzervativaca, već i od progresivaca, što slabi argumente protiv ugnjetavanja. Na osnovu svog iskustva, on kritikuje kako moćnici koriste reči kako bi izmanipulisali istinu, ističući dužnost pisaca da ih isprave.
Pored toga, Ruždi izražava zabrinutost zbog sličnosti između slavljenja vođa poput Donalda Trampa i verskih kultova, gde se članovi takmiče u lojalnosti prema vođi i mržnji prema neprijateljima. Takođe komentariše da ga suočavanje s smrću podstiče na preispitivanje sopstvene mortalnosti, dok se suprotstavlja ideji o starenju.
Ovaj autor, koji je decenijama bio u sigurnosnim krizama, povremeno se povlačio iz javnog života uz pomoć britanskih vlasti. Iako je fatva povučena 1998. godine, mnogi veruju da ona i dalje ostaje na snazi zbog prirode islamskih zakona. Ruždi je postao dobitnik više nagrada i priznanja, a trenutno je počasni profesor na prestižnom Institutu za tehnologiju u Masačusetsu. Godine 2007. je od pokojne kraljice Elizabete Druge dobio titulu viteza, što simbolizuje njegov doprinos književnosti i borbi za slobodu.
U svojoj karijeri, Ruždi je demonstrirao moć reči i literarnog izraza, ukazujući na to da pisci imaju ključnu ulogu u zaštiti jezika i istine. Njegovo delo i dalje osvetljava važne teme poput tolerancije, slobode govora i društvenih nepravdi, pozivajući čitaoce da razmišljaju o humoru kao oružju u borbi protiv tiranije.
