Nadbiskup đakovačko-osiječki Đuro Hranić je, prema informacijama koje prenose hrvatski mediji, bio svestan slučaja sveštenika Zlatka Rajčevca, koji je optužen za pedofiliju i seksualno zlostavljanje maloletnih ministranata, ali nije preduzeo nikakve mere tokom 14 meseci. U periodu nakon Rajčevčeve zatvorske kazne, koja je proizašla iz njegovog osuđujućeg presuđenja za bludničenje, nadbiskup ga je ponovo vratio u službu.
Prema navodima nedeljnika Novosti, vernici iz vukovarskog naselja Sotina više puta su se obraćali nadbiskupu Hraniću tražeći pravdu i istinu o lokalnom svešteniku, kada su se suočili sa njegovim teškim optužbama. Oni su ga direktno prozivali da štiti Rajčevca, koji je bio predmet optužnica za pedofiliju i zlostavljanje njihovih mališana. Ove izjave dolaze usred sve većeg nezadovoljstva zajednice zbog načina na koji Crkva postupa sa postupcima protiv sveštenika koji su optuženi za takve teške prestupe.
U međuvremenu, sud u Vukovaru je potvrdio optužnicu protiv Rajčevca, koja se odnosila na zlostavljanje pet maloletnika. Međutim, suđenje nikada nije održano jer je Rajčevac preminuo 2021. godine, pre nego što su se mogli doneti konačni sudovi o njegovim delima. Ova situacija dodatno naglašava kompleksnost problema unutar Katoličke Crkve u Hrvatskoj, gde se sve više otvaraju pitanja o odgovornosti i transparentnosti u radu crkvenih vlasti.
Odluka nadbiskupa Hranića da vrati Rajčevca u službu nakon izdržane kazne, bez adekvatne istrage ili javnog objašnjenja, predstavlja ozbiljnu dilemu za vernike, a i širu javnost u Hrvatskoj. U društvu koje se sve više bori s pitanjima pravde i zaštite dece od zlostavljanja, reakcije pojedinaca i organizacija na ovaj čin su sve glasnije.
Nadležne institucije, uključujući i Crkvu, suočavaju se s pritiskom da pruže jasna objašnjenja i da se pozabave zlostavljanjem unutar njihovih redova. Postoje brojne prekretnice u pristupu ovim pitanjima, uključujući pozive na reforme unutar Crkve kako bi se osiguralo da se zaštita dece stavi na prvo mesto.
Pored toga, mnogi vernici izražavaju sumnju u sposobnost crkvenih lidera da se nose s procesima unutar Crkve, posebno kada su u pitanju osetljive teme kao što su seksualno zlostavljanje. Naime, s obzirom na istorijske skandale koji su potresli Katoličku Crkvu globalno, mnogi se pitaju kako se ovakve situacije mogu dogoditi i zašto postoji odugovlačenje s merama s ciljem zaštite dece.
S obzirom na sve veći pritisak javnosti, postavlja se pitanje – kakve će konkretne korake preduzeti nadležni i hoće li crkvene vlasti konačno preuzeti odgovornost za svoje postupke i postupke svojih sveštenika? Takođe, mnogi vernici su izrazili želju za jasnijim pravilima i strožim kaznama za sve one koji zlostavljaju ili štite zlostavljače.
U ovim trenucima, šira društvena diskusija se postavlja na pitanje predstojećih reformi u institucijama koje su vekovima imale značajnu moć i uticaj u hrvatskom društvu. Bez obzira na trenutne okolnosti, očigledno je da suši vremenom i okolnostima obeležena pitanja zlostavljanja unutar institucija sada u fokusu društvene pažnje, što će tražiti odgovore i prilike za stvarne promene.
