„Gilbert Hil“ slučajno otkrio farmaceut Brajan Kliri

Aleksandra Popović avatar

Priča „Gilbert Hil“ napisana je od strane Bram Stokera, poznatog autora romana „Drakula“, ali je godinama bila zaboravljena sve do nedavnog otkrića od strane farmaceuta Brajana Klirija. Kliri je slučajno naletio na priču dok je pretraživao arhivu jednog časopisa u dablinskoj biblioteci. Otkriće je potom potvrđeno od strane Stokerovog biografa Pol Marija, koji je priznao da nije bio upoznat sa postojanjem ove izgubljene priče.

Iako je Stoker najpoznatiji po romanu „Drakula“, ova izgubljena priča sada budi interesovanje ljubitelja njegovog dela. „Gilbert Hil“ govori o čoveku koji se susreće sa jezivim događajima pored groba ubijenog mornara i troje čudne dece. Priča je potpuno zaboravljena od trenutka objavljivanja u božićnom dodatku časopisa 1980. godine i nije dobila istu popularnost kao „Drakula“ koja je postala klasik horor žanra. Međutim, ovo otkriće otvara nove mogućnosti za istraživanje i analizu Stokerovog manje poznatog opusa.

Bram Stoker, irski pisac rođen je 1847. godine, a stekao je svetsku slavu romanom „Drakula“, koji je prvi put objavljen 1897. godine. Roman je postao klasično delo horor književnosti i inspiracija za brojne druge umetnike. Stokerov talenat za stvaranje jezivih atmosfera i napetih radnji ostavio je dubok trag u književnosti i popularnoj kulturi. Međutim, njegovo manje poznato delo, poput priče „Gilbert Hil“, sada dobija priliku da bude ponovno otkriveno i cenjeno od strane ljubitelja književnosti.

Farmaceut Brajan Kliri, amater istoričar i veliki fan Stokera, sada ima čast da bude deo ove priče o otkriću izgubljene priče i doprinese vraćanju Stokerovog manje poznatog stvaralaštva u centar pažnje. Njegova upornost i ljubav prema književnosti dovele su do pronalaska „Gilbert Hila“ i podstakle interesovanje za dalje istraživanje i analizu ovog dela. Ova priča sada može da bude deo bogate tradicije horor književnosti i da se pridruži ostalim remek-delima Stokera, koji su zauvek obeležili svetsku književnu scenu.

Stokerov opus nudi mnogo više od samo „Drakule“, pa otkriće izgubljene priče predstavlja važan korak ka otkrivanju njegovih manje poznatih radova. „Gilbert Hil“ se sada vraća u žižu interesovanja javnosti i pruža priliku da se istraži i analizira njegov značaj u kontekstu Stokerovog ukupnog stvaralaštva. Ova priča može da pruži nove uvide u Stokerovu imaginaciju i stil pisanja, te da doprinese razumevanju njegovog književnog nasleđa.

Otkriće ove izgubljene priče takođe budi interesovanje za druge potencijalno zaboravljene radove Stokera i potvrđuje važnost istraživanja književnih arhiva i biblioteka. Kliri je slučajno otkrio „Gilbert Hila“ dok je pretraživao arhivu jednog časopisa, što pokazuje koliko je važno sačuvati književno nasleđe i pružiti priliku za otkrivanje manje poznatih radova. Ovo otkriće naglašava važnost istraživanja i proučavanja književnih dela kako bi se očuvala kulturna baština i omogućilo da se manje poznata dela ponovo otkriju i cene.

Kliri je sa svojim otkrićem pokazao koliko je ljubav prema književnosti moćna i inspirativna sila, te da entuzijazam i posvećenost mogu dovesti do neverovatnih otkrića. Njegova upornost i istrajnost su omogućili da se izgubljena priča „Gilbert Hil“ ponovo vrati u svest javnosti i dobije priliku da bude cenjena kao deo Stokerovog nasleđa. Ovo otkriće nije samo važno za ljubitelje Stokerovog dela, već i za širu književnu zajednicu koja sada ima priliku da upozna i prouči jedinstveno delo ovog velikog pisca.

Na kraju, otkriće farmaceuta Brajana Klirija o izgubljenoj priči „Gilbert Hil“ predstavlja važan momenat u književnoj istoriji i pruža priliku da se bolje razume i ceni rad Bram Stokera. Ova priča donosi novu perspektivu na stvaralaštvo ovog poznatog autora i otvara vrata za dalje istraživanje i analizu njegovog opusa. Sada, zahvaljujući otkriću Klirija, priča „Gilbert Hil“ može da bude ponovo otkrivena i cenjena kao deo bogate književne tradicije.

Aleksandra Popović avatar