Februar ove godine će biti zabilježen kao mjesec sa najvećim brojem toplotnih rekorda svih vremena. Meteorolozi tvrde da je razlog tome kombinacija zagrijavanja planete, uzrokovanog ljudskim faktorom i fenomenom „El Niño“, zbog kojeg temperature kopna i oceana rastu širom svijeta.
Prema riječima dr. Joela Hiršija, pomoćnika šefa modeliranja morskih sistema u Nacionalnom centru za okeanografiju Ujedinjenog Kraljevstva, planeta se zagrijava ubrzano, a najveći porast temperature se bilježi u okeanima, koji predstavljaju najveći klimatski rezervoar toplote. Također, naučnik sa Berklija, Zeke Hausfater, izjavio je da su temperature u posljednjih nekoliko nedelja bile za dva stepena Celzijusa više nego u predindustrijskom periodu.
Nažalost, taj porast temperature se sve više osjeća i u Hrvatskoj. Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda, prosječne temperature u Hrvatskoj u veljači su se povećale za 1.5 stepeni Celzijusa u odnosu na prethodne godine. Ovaj trend zagrijavanja se poklapa sa globalnim klimatskim promjenama i upozorava na ozbiljne posljedice po životnu sredinu, poljoprivredu i život ljudi.
Uzroci ovakvih toplotnih rekorda mogu se pripisati ljudskom faktoru, odnosno emisiji štetnih gasova u atmosferu, kao i prirodnim klimatskim fenomenima poput „El Niña“ koji uzrokuje toplotne valove i ekstremne vremenske uslove u različitim dijelovima sveta. Naučnici upozoravaju da je ovo samo početak i da se u budućnosti mogu očekivati još veći problemi uzrokovani klimatskim promjenama.
S obzirom na to, važno je da se svi sektori društva uključe u borbu protiv klimatskih promjena. Potrebno je smanjiti emisiju štetnih gasova, povećati korištenje obnovljivih izvora energije i promovirati održive načine života. Također, potrebno je uložiti u istraživanje i razvoj tehnologija koje će pomoći u prilagođavanju našeg društva novim klimatskim uslovima.
Organizacije civilnog društva, ekološke udruge i aktivisti diljem svijeta već godinama upozoravaju na važnost zaštite životne sredine i odgovorno korištenje prirodnih resursa. Međutim, čini se da se promene događaju brže nego što smo očekivali, te je sada hitno potrebno da države preduzmu konkretnije korake u borbi protiv klimatskih promjena.
Zbog toga se očekuje da će klimatske promjene biti jedna od glavnih tema na predstojećem summitu lidera država članica Evropske unije, koji će se održati krajem februara u Briselu. Ovo je prilika da se donesu konkretne odluke i akcije koje će pomoći u zaštiti životne sredine i smanjenju emisije štetnih gasova.
Primeri dobre prakse već se mogu vidjeti u nekim državama, poput Danske i Švedske, koje su uspjele smanjiti emisiju CO2 i povećati korištenje obnovljivih izvora energije. Potrebno je ohrabriti druge države da slijede njihov primjer i preduzmu konkretne korake u zaštiti životne sredine.
Uzimajući u obzir ozbiljnost situacije, ne smijemo zanemariti važnost brzih i efikasnih akcija u borbi protiv klimatskih promjena. Svako od nas može doprinijeti očuvanju životne sredine kroz male svakodnevne izbore, poput vožnje bicikla umjesto automobila, korištenja javnog prevoza, smanjenja potrošnje plastike i smanjenja korištenja fosilnih goriva. Samo zajedničkim djelovanjem možemo uspjeti u zaštiti našeg planeta od negativnih posledica klimatskih promjena.
