Na početku ove nedelje, evropski i američki berzanski indeksi bilježe pad, dok su cijene zlata i pšenice porasle, a cijene nafte su pale.
Frankfurtska berza je prijavila pad indeksa DAX na 17.081,50 poena, londonski FTSE 100 na 7.704,25 poena, francuski CAC 40 na 7.742,87 poena, a moskovski MOEX na 3.242,39 poena. Američki berzanski indeksi su također bilježili pad prije otvaranja berzi, s Dow Jones indeksom na 38.627,99 poena, S&P 500 indeksom na 5.005,57 poena i Nasdaq indeksom na 15.775,65 poena.
Cijena sirove nafte je pala na 78,830 dolara, a cijena nafte Brent na 82,845 dolara. S druge strane, evropski fjučersi gasa su se prodavali po cijeni od 24,880 evra za megavat-sat. Cijena zlata se također povećala na 2.020,54 dolara za uncu, dok je cijena pšenice porasla na 5,6083 dolara za bušel.
Vrijednost evra u odnosu na dolar je iznosila 1,07851, što je bilo otprilike isto kao i u petak.
Ovaj pad berzanskih indeksa može biti posljedica nekoliko faktora, uključujući globalne geopolitičke tenzije, inflaciju i rast kamatnih stopa. S druge strane, rast cijena zlata može ukazivati na to da investitori traže sigurnije luke u kojima će čuvati svoja sredstva dok tržišta osciliraju.
Istovremeno, pad cijena nafte može se povezati s nedavnim povećanjem proizvodnje nafte u pojedinim regijama, kao i sa smanjenjem potražnje u nekim dijelovima svijeta.
Također, porast cijena pšenice može biti rezultat promjena u ponudi i potražnji, kao i utjecaja vremenskih uvjeta na usjeve širom svijeta. Sve te promjene na svjetskim berzama mogu imati značajan utjecaj na globalnu ekonomiju, pa ćemo pratiti kako se situacija dalje razvija.
