Evropski berzanski indeksi u padu

Nikola Milinković avatar

Evropski berzanski indeksi beleže pad drugi dan zaredom, a uzrok tome su nove carine koje je uveo američki predsednik Donald Tramp za više od 180 zemalja i teritorija širom sveta. Ove mere su pokrenule zabrinutosti o mogućoj globalnoj recesiji, što se jasno odrazilo na tržištima.

Trampova administracija je 2. aprila uvela visoke carine kao recipročne mere za skoro sve zemlje, uključujući i carine od 25% na uvoz svih automobila iz inostranstva, kako prenosi Si-En-Bi-Si (CNBC). Predsednik Tramp je tom prilikom izjavio da će taj datum ostati zapamćen kao dan kada se američka industrija ponovo „ponovo rodila“.

Evropska unija je posebno pogođena ovim merama, s obzirom na to da se suočava sa uvoznim carinama od 20% na proizvode iz SAD, dok su Velika Britanija, Norveška i Švajcarska pogođene carinama od 10%, 15%, i 31%, redom. Ove nove tarife najviše su uticale na kompanije koje su čvrsto vezane za globalnu trgovinu, kao što je automobilski sektor, koji je u velikoj meri zavistan od međunarodnog lanaca snabdevanja.

U okviru evropskog tržišta, indeksi su se znatno smanjili, pri čemu je indeks frankfurtske berze DAX u jednom trenutku pao na 21.533,84 poena, britanski FTSE 100 na 8.416,08 poena, a francuski CAC 40 na 7.545,16 poena. Dok je moskovski MOEX zabeležio rast i dostigao 2.898,36 poena.

U Sjedinjenim Američkim Državama, situacija je još ozbiljnija jer su mnogi ekonomisti upozorili da bi ovakva politika carina mogla dovesti do recesije. Prema izveštajima, četvrtak je bio najgori dan na berzi od 2020. godine za tri glavna američka indeksa. Berza je završila sa značajnim padom, pri čemu je indeks Dow Jones pao na 40.545,93 poena, indeks S&P 500 na 5.396,52 poena, dok je indeks Nasdaq zabeležio vrednost od 16.550,61 poen.

Osim kretanja berzanskih indeksa, visoke carine su takođe uticale na tržište energenata. Evropski fjučersi gasa za maj su na otvaranju berze TTF trgovani po ceni od 39,005 evra za megavat-sat. Situacija na berzi se dodatno pogoršala u kontekstu cene sirove nafte, koja je pala na 65,496 dolara, dok je cena nafte Brent smanjena na 68,733 dolara. Cena zlata takođe je zabeležila pad i iznosi 3.099,59 dolara za uncu, dok je cena pšenice pala na 5,3513 dolara za bušel.

S obzirom na trenutnu situaciju, vrednost evra u odnosu na dolar na valutnoj berzi Forex iznosi 1,106641, što predstavlja šestomesečni maksimum za evropsku valutu. Zabrinutost zbog globalne recesije je na visokom nivou, a investitori pomno prate razvoj situacije koja bi mogla uticati na globalno tržište.

Kako se tržište prilagođava novim uslovima, analitičari i ekonomisti upozoravaju na moguće dugoročne posledice koje ovakva politika carina može imati na ekonomiju, ne samo Sjedinjenih Američkih Država, već i na globalnu trgovinu. Očekuje se da će dalje fluktuacije na tržištu biti rezultat Trampovih ekonomskih mera i odgovora zemalja širom sveta.

Stoga, dok se analitičari bore s prognoziranjem daljih kretanja, jasno je da su trenutne akcije dovele do oštrog smanjenja poverenja među investitorima, što ukazuje na to da bi tržišta mogla biti u zaista turbulentnom razdoblju. Ova situacija zahteva pažnju i analizu kako bi se razumele sve potencijalne posledice na globalnoj ekonomskoj sceni.

Nikola Milinković avatar

uredništvo preporučuje: