Evo koliko koštaju i zašto im cena ne pada

Milan Petrović avatar

Rano voće, poput jagoda i trešanja, trenutno se suočava sa velikim problemima na tržištu, a prozvođači ističu da su aprilskih mrazevi značajno uticali na ovogodišnji rod. To se najbolje može primetiti na pijaci u Vranju, gde su cene voća znatno porasle u poređenju sa prethodnom godinom zbog nedostatka ponude.

Na vranjskoj pijaci, trešnje su gotovo potpuno odsutne, a prodavci ističu da se kilogram ovog voća prodaje po ceni od čak 1.200 dinara. Situacija sa jagodama nije mnogo bolja; one su se pojavile na samo jednoj tezgi, a kilogram košta 500 dinara. Prodavci objašnjavaju da su jagode obično pakovane u korpicama od pola kilograma, jer su niže cene ovakvog pakovanja omogućile bolju prodaju.

Mnogi kupci se, međutim, zbog visokih cena, opredeljuju da ne kupuju sezonsko voće. Jedan od prodavaca potvrdio je da se ove godine radi o pravim, divljim jagodama, koje su rasle pod vedrim nebom, i dodao da je voće izuzetno bitno za zdravu ishranu. Nažalost, cene koje dominiraju na tržištu mnogima ne odgovaraju i ne uklapaju se u kućne budžete.

Proizvođači objašnjavaju da se ranije berbe voća suočavaju sa problemima zbog mraza koji je uništio cvetove voćaka. Z.T. iz Vrtogoša, koji se bavi uzgojem voća, navodi da je neki deo roda uništen i da se ne može očekivati ni trešanja, ni jagoda, ni kajsija.

Vranjska pijaca, naročito subotom, poznata je po bogatoj ponudi i gužvama, ali ovog proleća se situacija drastično menja zbog oskudice ranog voća. Ljubitelji voća i povrća sada se suočavaju sa dodatnim problemima, jer je potražnja i dalje prisutna, ali ponuda i cene komplikovane. Mnogi prodavci se nadaju da će tokom leta situacija postati povoljnija, ali se teško može predvideti delikatna situacija sa vremenskim uslovima i njihovim uticajem na berbu.

Kako se berba ranog voća odvija pod negativnim uticajem prolećnih mrazeva, mnogi lokalni proizvođači i prodavci moraju prilagoditi svoje strategije prodaje i marketinga. S obzirom na vaše zdravlje i važnost voća u ishrani, razumljivo je da mnogi potrošači traže alternativne izvore ili čekaju naredne sezone u nadi da će se stanje na tržištu poboljšati.

Kao posledica ovih izazova, može se očekivati da će u predstojećim mesecima cene voća ostati visoke, što može uticati na navike potrošnje direktno. Neki pojedinci čak razmatraju mogućnost da počnu sa samostalnim uzgojem voća i povrća kako bi izbegli rastuće troškove na pijacama.

Proizvodnja i prodaja voća su uvek bile centralne teme u poljoprivredi, ali su ove godine žestoki klimatski uslovi bili presudni faktor. U zemlji gde je poljoprivreda značajan sektor, ovakvi izazovi ističu potrebu za razvojem strategija koje će pomoći proizvođačima da se prilagode promenama u vremenskim uslovima i tržištu.

Ljudi su normativno sve više svesni važnosti svežeg voća u ishrani. Dok neki potrošači preispituju svoje navike, drugi su možda primorani da se oslanjaju na uvozne proizvode ili jeftinije alternative. U svakom slučaju, tržište voća će se morati prilagoditi ovim promenama kako bi zadovoljilo svoje potrošače bez obzira na trenutne poteškoće.

S obzirom na sve navedeno, proizvođači i trgovci morali bi preispitati svoje pristupe i kontinuirano raditi na inovacijama koje će im omogućiti da ostanu konkurentni i profitabilni u teškim uslovima.

Milan Petrović avatar