EU nije spremna za novu energetsku krizu bez ruskog gasa

Milan Petrović avatar

Evropska unija se suočava sa nedovoljnom spremnošću za predstojeću gasnu krizu, prema izveštaju Evropskog revizorskog suda. Iako su preduzete mere za smanjenje zavisnosti od ruskih energenata, EU se suočila sa problemima u snabdevanju energijom tokom krize, što se delimično može pripisati blagoj zimi i visokim cenama. Rusija je smanjila isporuke gasa zbog vojne operacije u Ukrajini, nakon čega je EU uvela zajedničku politiku za punjenje skladišta gasa i smanjenje potrošnje. Revizori su pohvalili koordinaciju Brisela i članica EU u stvaranju novih ruta snabdevanja gasom, ali su istakli nedostatke u rešavanju pitanja dostupnosti gasa i uticaja na cene. Komisija EU nije adekvatno rešavala uticaj prekida isporuke ruskog gasa na potrošače i industriju, navodeći da je oslanjanje EU na Rusiju palo sa 45% na 15% u 2021. godini. Revizori su takođe napomenuli da nekoliko zemalja EU još uvek zadržava opciju da prekinu isporuku gasa u hitnim slučajevima svojim susedima.

Nedostatak spremnosti Evropske unije za predstojeću gasnu krizu

Evropski revizorski sud (ECA) nedavno je izdao izveštaj u kojem se navodi da Evropska unija nije dovoljno spremna da se suoči sa predstojećom gasnom krizom, uprkos preduzetim merama za okončanje zavisnosti od ruskih energenata. Iako je EU uspela da izbegne veliku nestašicu gasa tokom nedavnih problema u snabdevanju, nejasno je koliko se toga može pripisati odlukama Unije u poređenju sa drugim faktorima, kao što su blaga zima i visoke cene koje su doveli do smanjene potrošnje gasa u industriji.

Snabdevanje energijom postalo je problematično 2022. godine, kada je Rusija, do tada najveći snabdevač gasom, započela specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini i smanjila isporuke goriva. To je nateralo EU da hitno uspostavi zajedničku politiku o punjenju skladišta gasa, smanjenju potrošnje i zajedničkoj kupovini energenta.

Evropski revizorski sud je pohvalio koordinaciju Brisela i članica EU u stvaranju novih ruta snabdevanja gasom kako bi se izbegle nestašice. Obaveza zemalja bloka da popune 90% skladišta gasa pre zime doprinela je stabilnosti tržišta. Međutim, revizori su istakli da ove aktivnosti nisu adekvatno rešile pitanje dostupnosti gasa, čija je cena porasla na više od 300 evra po megavat satu u avgustu 2022, sa oko 50 evra po megavat satu godinu dana ranije.

Jedan od revizora, Žoao Leao, istakao je da je Komisija EU već 2014. godine bila svesna da će prekid isporuke ruskog gasa imati značajan uticaj na cene, ali nikada nije adekvatno rešila uticaj tih efekata na potrošače i industriju. Revizori su naveli i druge nedostatke u evropskim pripremama za krizu snabdevanja, uključujući činjenicu da šest zemalja EU još uvek zadržava opciju prekida isporuke gasa u hitnim slučajevima svojim susedima.

Osim toga, revizori su odbili da komentarišu kako bi planirani završetak sporazuma o tranzitu ruskog gasa preko Ukrajine mogao uticati na energetsku bezbednost Evrope, ali su primetili da je sveukupno oslanjanje EU na Rusiju palo sa 45% ukupnih isporuka gasa u 2021. na oko 15% prošle godine.

U zaključku, Evropska unija se suočava sa nedovoljnom spremnošću za predstojeću gasnu krizu, uprkos preduzetim merama za smanjenje zavisnosti od ruskih energenata. Revizori su istakli nedostatke u rešavanju pitanja dostupnosti gasa i uticaja na cene, kao i činjenicu da nekoliko zemalja EU još uvek zadržava opciju prekida isporuke gasa u hitnim slučajevima svojim susedima. Evropska unija mora da preduzme dodatne korake kako bi se adekvatno pripremila za buduće krize u snabdevanju gasom i osigurala energetsku bezbednost regiona.

Milan Petrović avatar