da su inflacioni pritisci iz Evropske unije i globalnih tržišta preslikani na Crnu Goru. Ne može puno da se uradi direktno protiv inflacije, osim možda nekih vrlo vrlo kratkotrajnih intervencija u cijene. Sa tim se generalno ne pomaže mnogo. Ono što je bitno jeste da se inflacija odrazava na ekonomske fundamentale. Dakle, da se sačuvaju troškovi finansiranja, očuva makroekonomska stabilnost i ambijent povoljan za rast i otvaranje novih poslova. To će na duže staze smanjiti inflacijske pritiske. No, neće ih neutralizovati. Inflacija je područje u kojem vlade imaju vrlo ograničen uticaj.
Na pitanje kako Srbija može da pojača trgovinu sa evropskim susjedima i privuče kvalitetnije investicije, Rekord je istakao:
Srbija je izrazito otvorena ekonomija i mora i dalje da se fokusira na trgovinu. Ono što je interesantno jeste koliko bismo profitirali ako bismo povećali iznos robe i usluga kao postotak BDP-a sa sadašnjih 55-60% na veće cifre jer to nužno ne podrazumijeva samo otvaranje graničnih tržišta. Postoje mnoge institucionalne promene, politike, infrastrukturne investicije, koje će biti ključne. S tim u vezi, Srbija bi mogla više da uradi u identifikovanju izazova, koji prema recimo istraživanju Svjetske banke o preprekama za trgovinu, i dalje postoje, kad je reč o prekograničnoj trgovini u Evropi.
U zaključku intervjua, Rekord je istakao da se region Zapadnog Balkana suočava sa određenim rizicima, ali da ipak postoji osnova za oprezni optimizam. Stabilizacija ekonomskih priliva, povećanje plata, privlačenje kvalitetnih investicija i jačanje trgovine sa evropskim susjedima ključni su elementi koji će doprineti daljem ekonomskom napretku regiona. Važno je, kako je istakao Rekord, da zemlje Zapadnog Balkana ostanu fokusirane na fiskalnu konsolidaciju, smanjenje javnog duga i očuvanje makroekonomske stabilnosti kako bi bile spremne za eventualne izazove u budućnosti.
