DŽejmi Dajmon upozorava na predstojeću dužničku krizu

Milan Petrović avatar

Džejmi Dajmon, jedan od najistaknutijih američkih izvršnih direktora, nedavno je upozorio na ozbiljne rizike s kojima se suočava američka ekonomija. Kao izvršni direktor JP Morgan Chase, Dajmon je izgradio ovu finansijsku instituciju u globalnog giganta, a njegova stručnost u oblasti finansija je neosporna. U okviru Nacionalnog ekonomskog foruma Regan, Dajmon je razgovarao o alarmantnom stanju državnog duga u Sjedinjenim Američkim Državama.

Dajmon je podsetio na ranije vreme kada je bivši predsednik Ronald Regan ukazivao na prekomerni nacionalni dug, koji je tada iznosio svega 35% BDP-a. Danas, međutim, taj procenat iznosi zabrinjavajućih 122%. Dajmon je upozorio da se „tektonske ploče pomeraju“ i da Amerika gubi svoj status dominantne supersile. On je istakao da je u pet godina dodatno zaduženje iznosilo 10 biliona dolara, a da se postavlja pitanje kakve su koristi od tog duga za obične građane.

Dajmon je upozorio da pokrivanje kamata na američki nacionalni dug košta poreske obveznike više od 1 bilion dolara godišnje. Ako se trenutni trendovi nastave, do 2028. godine troškovi kamata bi mogli da dostignu 2 biliona dolara godišnje. Istaknuo je da je državna potrošnja aktuelna kriza, uporedivši je sa pijanim mornarom koji troši tuđi novac.

S obzirom na sve veći dug, Dajmon je naglasio da će to dovesti do problema na tržištu obveznica. Investitori su počeli da izbegavaju američke državne hartije od vrednosti, što predstavlja ozbiljan rizik za američki budžet. Ukoliko investitori prestanu da kupuju obveznice, kamatne stope će rasti, što će stvoriti fiskalnu krizu i moguću inflaciju.

“Budućnost koju vidim je inflatorna,” rekao je Dajmon, dodajući da ne zna da li će do krize doći za šest meseci ili šest godina, ali se nada da će se do tada promeniti putanja duga. Ove reči od nekoga s njegovim iskustvom imaju težinu, naročito s obzirom na to da se slažu s ranijim upozorenjima, poput onih Vorena Bafeta.

Međutim, Dajmonova upozorenja deluju da nisu dobila potrebnu pažnju od strane vlade. Ministar finansija Skot Besent je, na primer, ignorisao Dajmonova upozorenja, tvrdeći da će deficit smanjiti u budućnosti, što statistički nije u skladu s realnošću. U fiskalnoj 2024. godini, deficit od 1,8 biliona dolara čini 6,4% BDP-a, a trenutni deficit se takođe povećava.

Izjava da će deficit opasti je, prema rečima senatora Renda Pola, „jednostavno netačna“, dok je Ilon Mask izrazio razočaranje zbog načina na koji zakon o potrošnji povećava deficit. Na sceni postoji samo nekolicina senatora spremnih da se suprotstave trenutnoj politici potrošnje, што ukazuje na to da većina političara nije svesna ozbiljnosti situacije.

Dajmon je ukazao na to da su kompanije poput Kmart-a i Blackberry-a doživele pad zbog sličnog osećaja povlašćenosti, verujući da će njihov uspeh trajati zauvek. Američka vlada, prema njegovim rečima, previše vremena provodi na pronalaženju načina da pogorša situaciju umesto da zaslužuje uspeh.

Zaključio je da postoji mogućnost da se situacija promeni, ali da je razumno imati alternativne planove u slučaju da se ne reši problem duga. U svetlu upozorenja o dužničkoj krizi, investiranje u zlato se ponovo pokazuje kao odlično rešenje. Zlato tradicionalno služi kao sigurno utočište u vremenima ekonomske neizvesnosti.

Kako se predviđa rast inflacije, razmišljanje o diversifikaciji investicija uključujući fizičko zlato može biti mudra odluka za zaštitu imovine. Dajmonova upozorenja služe kao važan podsticaj za sve one koji se bave ekonomskom politikom, naglašavajući potrebu za odgovornim upravljanjem državnim finansijama i svesti o rizicima trenutne situacije.

Milan Petrović avatar

uredništvo preporučuje: