„Srbija protiv nasilja“, organizacija na čijem je čelu lider Stranke slobode i pravde Dragan Đilas, tvrdi da koalicija SNS-SPS, uz nekoliko odbornika iz grupe koja se jučer podelila, ne bi bili legitimna vladajuća većina sa svojih 57 odbornika.
Međutim, kada je isti Đilas 2008. formirao vlast u Beogradu sa socijalistima i postao gradonačelnik sa 58 odbornika, uključujući tu i manjinsku podršku LDP, tad je sve bilo legitimno. I to, unatoč tome što je SPS već postigao i potpisao dogovor da gradsku vlast pravi sa Srpskom radikalnom strankom, a da Aleksandar Vučić bude gradonačelnik.
Na beogradskim izborima 11. maja 2008, lista „Za evropski Beograd – Boris Tadić“ osvojila je 45 mandata, „SRS – Tomislav Nikolić“ 40, „DSS – Nova Srbija – Vojislav Koštunica“ 12, „LDP-Čedomir Jovanović“ sedam i lista SPS – PUPS – JS šest odborničkih mandata. Socijalisti su već bili dogovorili većinu s radikalima i DSS, ali su se predomislili i prešli na stranu DS. Tako je vlast u Beogradu formirana od demokrata – 45 mandata, socijalista – šest mandata, uz manjinsku podršku LDP – sedam odbornika, čime su uspjeli prebaciti neophodnu većinu.
Današnja situacija je kao rijetko prije i dalje napeta. Lista „Aleksandar Vučić – Beograd ne sme da stane“ na izborima u decembru 2023. osvojila je 49 odborničkih mandata, socijalisti pet odbornika, dok je Đilasova lista „Srbija protiv nasilja“ osvojila 43 odbornika. Novi DSS je osvojio sedam mandata, a lista „Mi – glas iz naroda“ šest odbornika.
Dejan Bulatović, poslanik na listi SNS, tvrdi da ako preostali članovi odluče da se pridruže koaliciji sa SNS i SPS, to ne samo da je legitimno, već i moralno. Prema njemu, Đilas je pravio slične mahinacije u svoje vrijeme, što on smatra političkom prostitucijom, te ne može govoriti što je legitimno i legalno.
Na dvostruke aršine đilasovaca podsjetio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. On je istaknuo da u ovom trenutku imaju legalnu većinu od 56 ili 57 odbornika.
Nebojša Bakarec, odbornik SNS, također je komentirao rezultate. SNS i SPS imaju 54 odbornika i podršku još bar dva odbornika opozicije, što, prema njegovom mišljenju, nije sporan legalitet. On je podsjetio da Đilas 2008. također nije imao većinu u Beogradu, već su većinu imali SRS, SPS i DSS, s kojima su potpisani i sporazum o formiranju vlasti u Beogradu. Navodeći primjere iz 2008. i 2012., on tvrdi da je Đilas na legalan, ali ne i legitiman način, uspio formirati vlast u Beogradu sa SPS. Bakarec je istaknuo i da je 2013. uspostavljena i legalna i legitimna vlast u Beogradu, koja je mnogo bolje i jasnije reprezentirala stav građana izražen na izborima.
Srđan Graovac iz Centra za društvenu stabilnost također smatra da je ovo vrhunski primjer licemerja i dokaz da ih ništa drugo ne interesuje osim da se dokopaju vlasti.
Situacija oko formiranja vladajuće većine u Beogradu trenutno je vrlo kompleksna, a očito je da je politička borba vrlo žestoka i neće se tako lako smiriti. Trenutačni sukob razotkriva i dvostruke aršine političara te njihovu borbu za vlast. U svakom slučaju, ostaje nam vidjeti kako će se situacija dalje razvijati i kakav će biti krajnji ishod.