Republički geodetski zavod (RGZ) objavio je novu brošuru koja detaljno objašnjava proces legalizacije nepokretnosti, u okviru najavljenog zakona koji bi omogućio građanima da konačno postanu registrovani vlasnici objekata u kojima žive ili rade. Ovaj zakon ima za cilj da stavi tačku na nelegalnu gradnju u Srbiji, dajući građanima mogućnost da budu „svoji na svome“.
U brošuri se navodi da je podnošenje prijava i praćenje njihovog statusa isključivo online. Ove aktivnosti su podržane od strane lokalnih samouprava, dok je odluka o vlasništvu zadužena za Agenciju za prostorno planiranje i urbanizam. Na ovaj način, postupak postaje efikasniji, a građani imaju jednostavniji pristup informacijama.
Obuhvatiće se svi objekti, a fokus će biti na potvrdi vlasništva, uz obavezan deo o zabeležbi. Za podnošenje prijave neophodni su osnovni podaci kao što su jedinstveni matični broj građana (JMBG), broj katastarske parcele, adresa, podaci o objektu, identifikacija objekta na mapi, vrsta objekta, kao i drugi relevantni dokazi. Takođe, građani trebaju priložiti i izjavu pod krivičnom i materijalnom odgovornošću da su dostavljeni podaci tačni.
Prijavljivanje će se obavljati putem digitalne platforme koju uspostavlja Agencija, a RGZ će biti zadužen za unos podataka iz prijava u javne registre. Ova platforma će ukrštati podatke iz prijava sa postojećim evidencijama kako bi se utvrdili tačni nosioci prava svojine.
Postupak legalizacije odvijaće se u nekoliko faza. Prvo, opštinske vlasti će uneti svoje planske dokumente na platformu u roku od 30 dana od trenutka stupanja na snagu zakona. Agencija će potom imati 15 dana da proveri dostavljene podatke pre nego što građani podnesu svoje prijave za svaku nepokretnost pojedinačno u roku od 60 dana.
Nakon podnošenja svih prijava, Agencija će uporediti dobijene podatke i, u slučaju pozitivnog ishoda, izdaće potvrdu o vlasništvu. Ova potvrda će se dostaviti RGZ-u koji će izvršiti prioritetni upis prava svojine, a sve to bez naplate taksi i naknada.
Međutim, ukoliko je odluka negativna, podnosioci prijave će biti elektronski obavešteni, a agencija će ih uputiti na dalji postupak u slučajevima kada su objekti izgrađeni na tuđem zemljištu bez pravnog osnova. Takođe, objekti koji su sagrađeni na površinama namenjenim javnoj nameni ili zaštićenim područjima biće uklonjeni ili će postati vlasništvo države.
Privremeni objekti, poput mobilnih kuća i kontejnera, biće evidentirani, ali bez upisa prava svojine. U slučaju da objekti nisu prijavljeni ili postoji nedoslednost u podacima, Agencija će doneti odluku u skladu sa raspoloživim informacijama.
Za investitore koji nisu dostupni, svaki stanar ili zainteresovana strana može podneti zahtev za evidentiranje zgrade. U tom slučaju, vlasnik stanova će podneti prijavu za stan i plaćati samo fiksnu naknadu koja se kreće od 100 do 1.000 evra, u zavisnosti od tipa objekta i lokacije.
Na lokalnim samoupravama će biti obavezno plaćanje naknada, koje variraju u zavisnosti od broja stanovnika. U ovoj reformi, određene kategorije kao što su primaoci socijalne pomoći, osobe sa invaliditetom, borci, samohrani roditelji, kao i porodice sa troje i više dece, biće oslobođene od plaćanja.
RGZ je istakao da trenutni zakon još uvek nije usvojen i da platforma za podnošenje prijava trenutno nije dostupna. Građani će, međutim, biti blagovremeno obavešteni o svim promenama putem različitih kanala, uključujući lokalne samouprave i kontakt centar.
Ova inicijativa predstavlja značajan korak ka rešavanju problema sa nelegalnom gradnjom, kao i pružanju pravnog okvira za vlasničke odnose u Srbiji, što može doprineti razvoju lokalnih zajednica i jačanju pravnog sistema.
