Deca će pojesti znatno više kalorija ako gledaju reklame za brzu hranu

Nikola Milinković avatar

Deca u Velikoj Britaniji bi mogla da konzumiraju znatno više kalorija nakon samo pet minuta gledanja reklama za brzu hranu. Ovo je pokazalo novo istraživanje koje je sproveo tim naučnika, a koje je izazvalo zabrinutost među roditeljima i stručnjacima za zdravlje.

Istraživanje je otkrilo da deca, koja su bila izložena reklamama za proizvode bogate zasićenim mastima, šećerom i solju, konzumiraju u proseku 130 dodatnih kalorija. Ova količina se može uporediti sa energijom sadržanom u dve kriške hleba, što može imati značajan uticaj na dečiju ishranu i zdravlje.

U studiji je učestvovalo 240 dečaka i devojčica uzrasta od sedam do 15 godina, koji su došli iz različitih škola u Mersisajdu. Tokom eksperimenta, deca su bila izložena pet minuta reklama za brzu hranu, a zatim su pratili i reklame za proizvode koji nisu nutritivno bogati. Rezultati su pokazali da je izlaganje reklamama za brzu hranu direktno povezano sa povećanjem unosa kalorija kod dece.

Ova studija je važna jer naglašava uticaj marketinških strategija na navike ishrane mladih. Prema podacima stručnjaka, deca su posebno ranjiva na reklame jer često ne mogu da prepoznaju marketinške taktike i krijući se iza privlačnih slika, brze hrane i raznih promotivnih ponuda, teže upadaju u zamku.

Roditelji i obrazovni radnici su izrazili zabrinutost zbog sve većeg broja reklama za brzu hranu koje su usmerene ka deci. Kako se izveštava, reklame su penetralne u današnjem društvu, a deca su svakodnevno izložena različitim formatima, uključujući televiziju, internet i društvene mreže. Zabrinutost je pojačana i zbog toga što se oglasna industrija sve više razvija, a mladi su često glavna meta.

Stručnjaci sugerišu da bi trebalo razmisliti o novim regulativama koje bi mogle pomoći u smanjenju izloženosti dece reklamama za brzu hranu. Postavlja se pitanje koliko su trenutne mere zaštite dece u vezi sa reklamiranjem hrane zaista efikasne. Brojne organizacije i aktivisti pozivaju na strože zakone koji bi mogli da spreče prodaju nezdravih proizvoda uz upotrebu privlačnih reklama.

Zdravstveni radnici upozoravaju na posledice povećanog unosa brze hrane, koje uključuju gojaznost, težine zdravstvene probleme i rizik od dijabetesa. Povećanje broja ovakvih reklamnih sadržaja može dovesti do raširenog problema sa ishranom među mladima. Članovi stručne zajednice se slažu da je ključna uloga obrazovanja kako bi se pomoglo deci da bolje razumeju o čemu se radi u reklamama.

Iako se promocija zdravih životnih navika povećava, čini se da tržište brze hrane nastavlja da nadmašuje te napore. Društvo je u stalnoj borbi između marketinga brze hrane i obrazovanja o zdravoj ishrani. Čini se da su recepti za uspeh u promociji zdravih izbora još uvek nedovoljno razvijeni, a ažuriranje strategija može zatrebati kako bi se došlo do optimalnog rešenja.

Ovo istraživanje dodatno naglašava potrebu za odgovornim oglašavanjem i potrebom da se decom pruži više informacija o efektima koje brza hrana može imati na njihovo zdravlje. Škole, porodice i zajednice treba da se udruže kako bi zaposeli proaktivan pristup u borbi protiv gojaznosti i nezdravih prehrambenih navika.

U potrazi za promjenama, javnost je pozvana da učestvuje u razgovoru o ovoj važnoj temi, koja može oblikovati budućnost zdravlja naše dece. Uz zajednički trud, moguće je smanjiti uticaj reklama i osigurati zdraviju, sigurniju budućnost za mlade generacije.

Nikola Milinković avatar