Najviša drvena vjetrenjača koja se nalazi u Gothenburgu, Švedska, visoka čak 150 metara, napravljena je od drveta i ima za cilj smanjenje emisije ugljen-dioksida. Ova vjetrenjača je radila od decembra 2023. godine, a napravili su je stručnjaci iz kompanije Modvion. Zahvaljujući korištenju drvenih dijelova i inovativnoj tehnologiji sklapanja na licu mjesta, ova vjetrenjača je lako prenosiva na bilo koju lokaciju i ima veću visinu koja joj omogućuje bolje hvatanje vazdušnih struja.
Pored toga, vjetrenjače imaju i nizak karbonski otisak, emitujući samo 12 grama ugljen-dioksida po jednom kilovatu proizvedene električne energije, što ih čini jednim od najčistijih proizvođača električne energije. Korištenje drveta umjesto metala također smanjuje emisiju štetnih gasova, jer proizvodnja metalnih dijelova doprinosi povećanju emisije.
Osim toga, studija objavljena u žurnalu Nature Communications pokazuje da su vjetrenjače na moru sada konkurentnije u odnosu na elektrane koje koriste fosilna goriva u većini zemalja. Razlog tome je pad troškova same energije vjetra, njegovo povećano korištenje i poboljšane tehnologije. Kako navodi portal Mashable, vjetrenjače igraju ključnu ulogu u prelasku na čistiju i održivu energetiku u budućnosti.
Osim ekoloških prednosti, vjetrenjače također imaju ekonomske koristi. Prema istraživanjima Međunarodne agencije za obnovljivu energiju (IRENA), prelazak na energiju vjetra može stvoriti 1,4 miliona radnih mjesta u sektoru obnovljivih izvora energije, poboljšati bruto domaći proizvod i smanjiti troškove za zdravstvene probleme povezane s zagađenjem zraka.
Upravo zbog toga, mnoge zemlje širom svijeta ulažu u razvoj vjetroparkova i prelazak na obnovljive izvore energije kao ključni element u smanjenju emisije ugljen-dioksida i borbi protiv klimatskih promjena. Uz sve veću podršku vlada i kompanija za obnovljive izvore energije, očekuje se da će ulaganje u vjetrenjače i druge obnovljive izvore energije nastaviti rasti u godinama koje dolaze.
Švedska, kao pionir u oblasti obnovljive energije, prednjači u korištenju vjetroparkova za proizvodnju električne energije. Prema podacima Evropske energetske agencije, Švedska je u 2020. godini proizvela 12,9% električne energije iz vjetroelektrana, a planira povećati taj udio na 20% do 2022. godine.
Osim toga, Švedska je donijela ambiciozne ciljeve za smanjenje emisije ugljen-dioksida do 2030. godine, uključujući i smanjenje emisija za 63% u odnosu na 1990. godinu. U skladu s tim, izgradnja najviše drvene vjetrenjače na svijetu u Gothenburgu je korak ka ostvarenju tih ciljeva i prelasku na čistu, obnovljivu energiju.
Iako obnovljivi izvori energije igraju ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena i smanjenju emisije ugljen-dioksida, postoji još mnogo posla koji treba uraditi kako bismo postigli globalne ciljeve održivosti i zaštite životne sredine. Potrebno je više ulaganja u istraživanje i razvoj obnovljivih izvora energije, povećanje energetske efikasnosti i podizanje svijesti o važnosti očuvanja prirode.
Uz sve veći broj vjetroparkova širom svijeta, nadamo se da će se trend prelaska na obnovljive izvore energije nastaviti i da će se ubrzati u narednim godinama, kako bi smanjili štetne uticaje klimatskih promjena i zaštitili našu planetu za buduće generacije. U tom smislu, izgradnja najviše drvene vjetrenjače na svijetu u Gothenburgu je pozitivan korak ka ostvarenju ciljeva održivosti i zaštiti okoliša.
