Vashington – Carine na proizvode koje Sjedinjene Američke Države uvoze iz Kanade mogle bi brzo da rezultiraju poskupljenjem cene goriva na američkim pumpama, što bi se moglo kretati oko 3,5 centi po litru. Informaciju je danas objavio Si-En-En, ističući potencijalne posledice ovih mera.
U subotu je Trampova administracija najavila nove carine na uvoz iz Kanade i Meksika, s naglaskom na energente kao jednog od prvih sektora koji bi mogli biti pogođeni ovim povećanjem cena. Benzin i drugi energenti su u fokusu, postavljajući pitanje kako će ovo uticati na svakodnevni život američkih potrošača.
Prema informacijama, carina na energente je postavljena na 10 odsto, što je relativno niže od carina koje su postavljene na druge aspekte uvoza iz Kanade, poput automobila, drvne građe i poljoprivrednih proizvoda, koje iznose čak 25 odsto. Ova razlika ukazuje na to da bi primarni pritisak na cene mogao doći upravo iz sektora energenata, dok su drugi proizvodi pogođeni znatno većim tarifama.
Trampova administracija je već ranije naglašavala da će carine na uvoz pomoći očuvanju američke industrije i radnih mesta, ali kritičari ističu da ovakve mere mogu dovesti do povećanja cena na tržištu i smanjenja kupovne moći potrošača. Pitanje je koliko dugo će trajati ovi pritisci na cene i kako će se potrošači prilagoditi novonastalim okolnostima.
Uz to, trgovinski odnosi između Sjedinjenih Američkih Država, Kanade i Meksika su već neko vreme napeti, a nove tarifne mere dodatno komplikuju situaciju. Eksperti sugerišu da bi povećanje carina moglo izazvati domino efekat, gde bi poskupljenja u jednom sektoru mogla povući i druge segmente tržišta. U ovom slučaju, poskupljenje goriva bi moglo uticati na prevoz i cenu raznih dobara, pa čak i na inflaciju.
Takođe, važno je napomenuti da svi ovi pritisci dolaze u trenutku kada ekonomija SAD-a već pokazuje znakove usporavanja, a povećane cene energenata mogu dodatno otežati situaciju domaćim potrošačima i malim preduzećima. Ekonomisti predviđaju da bi ovakvo stanje moglo dovesti do veće inflacije koja bi se prelila i na druge sektore, ugrožavajući stabilnost proizvodnje i potrošnje.
Prema nekim procenama, povećane cene benzin mogu značajno uticati na kućne budžete, s obzirom na to da većina domaćinstava zavisi od automobila za svakodnevne komunalne potrebe. Sa povećanjem cena goriva, potrošači će morati da se prilagode, što može dovesti do smanjenja potrošnje u drugim oblastima, kao što su trgovina i usluge.
U tom kontekstu, mnogi analitičari smatraju da je važno pratiti razvoj situacije i kako će se nova tarifna politka odraziti na dugoročne ekonomske procese u zemlji.
Na kraju, Trampova administracija nastavlja da se suočava sa kritikama u vezi sa svojim trgovinskim praksama, dok se na tržištu suočavaju s promenama koje bi mogle zameniti sadašnje ekonomske paradigme. Održavanje ravnoteže između nacionalnih interesa i potrebe za konkurentnošću postaje izazov s kojim se sadašnja administracija mora suočiti. To uključuje hitnu potrebu za strategijama koje će zaštititi američke poslove, ali u isto vreme sačuvati stabilnost cena za potrošače.
