U novom istraživanju Univerziteta u Tel Avivu, naučnici su otkrili da životinje reaguju na zvuke koje proizvode biljke, što ukazuje na postojanje dosad nepoznate forme komunikacije u prirodi. Ova otkrića, koja su objavljena u časopisu „eLife“, posebno naglašavaju kako ženke moljaca izbegavaju polaganje jaja na biljkama paradajza koje emituju ultrazvučne signale povezane sa stresom, poput dehidratacije.
Prema izveštaju BBC-a, ovi zvuci su nečujni ljudima, ali ih detektuju različite životinjske vrste, uključujući insekte, slepe miševe i određene sisače. Profesor Josi Jovel, koautor studije, ukazuje na to da ovo predstavlja prvi dokaz da životinje koriste zvuke koje proizvode biljke pri donošenju odluka. Na osnovu ovih zvučnih signala, životinje mogu odlučiti da li da opraše biljku, sklonile se u njoj ili je izbegnu.
Eksperimenti su pokazali da su moljci svesno izbegavali „stresirane“ biljke, reagovajući više na zvuk nego na vizuelne signale. Iako biljke nisu svesna bića, zvuci koje proizvode nastaju usled fizičkih promena izazvanih stresom, kao što je pucanje ćelijskih zidova. Ove akustične informacije su korisne drugim organizmima, što otvara nova pitanja o interakciji između biljaka i životinja.
Profesorka Lila Hadani, takođe iz Tel Aviva, postavlja pitanje da li i druge vrste biljaka reaguju na ovi zvukove, što bi moglo značiti da postoji međubiljna komunikacija. Takva vrsta komunikacije mogla bi omogućiti biljkama da prilagode svoje ponašanje tokom stresnih uslova, na primer, očuvanjem vode tokom suše.
Istraživači planiraju da nastave svoje studije kako bi otkrili koje biljke emituju koje vrste zvukova, koje životinje ih prepoznaju i u kojim kontekstima. „Ovo je ogroman, neistražen prostor – svet koji tek treba da otkrijemo“, rekao je Jovel.
Ovakva otkrića postavljaju nova pitanja o kompleksnosti životinjskog i biljnih interakcija, kao i o prirodi života na Zemlji. U prošlosti su istraživanja bila fokusirana većinom na vidljive i fizičke aspekte međusobnih odnosa, dok su akustični signali često bili zanemareni. S obzirom na ovo novo razumevanje, naučnici se nadaju da će moći da istraže dublje i bolje razumeju kako se organizmi, iako iz različitih kraljevstava, komuniciraju i reagiraju jedni na druge.
Pored toga, ova istraživanja mogla bi imati implikacije na poljoprivredu i očuvanje prirode. Razumevanje kako životinje i biljke komuniciraju može pomoći u razvoju strategija za bolju zaštitu biljaka i životinja, kao i očuvanje biodiverziteta.
Zapanjujuće je da je sposobnost bilja da proizvode zvuke u vezi s njihovim stresnim stanjem bila tako nepoznata do sada. Biljke, kao ključni komponenti ekosistema, igraju vitalnu ulogu u održavanju ravnoteže prirode, a njihovo međusobno komuniciranje može doprineti zdravlju ekosistema u celini.
Naučnici su već svesni da biljke mogu reagovati na različite stimuli, kao što su svetlost ili hemikalije, ali zvučna komunikacija otvara potpuno novu dimenziju. Kako se nova saznanja akumuliraju, možemo očekivati da će se i naš pogled na svet prirode promeniti, i to ne samo u kontekstu biljkama i životinjama, već i u širem razumevanju evolucije i ekosistemskih interakcija.
Ovo istraživanje otvara vrata ka novim pravcima u biologiji i ekologiji, kojih se možda nismo ni svesni. U vremenu kada se suočavamo sa značajnim izazovima očuvanja životne sredine, razumevanje kako različite vrste komuniciraju može biti ključno za našu sposobnost da očuvamo planetu za buduće generacije.
