Naučnici Instituta za genetičke resurse u Banjaluci ostvarili su značajan uspeh, uzgajajući glamočki krompir u laboratorijskim uslovima. Ova autohtona biljna sorta, „iz epruvete“, prva je u nizu planiranih proizvoda koje će instituti razvijati, pored belog luka i jagoda, sa ciljem zaštite izvornih domaćih semena. Ovaj naučni iskorak predstavlja važan doprinos očuvanju genetičkih resursa Bosne i Hercegovine i jačanju domaće poljoprivrede.
Vođa tima, doc. dr Mirela Kajkut Zeljković, objašnjava da je uzgoj glamočkog krompira regularna, ali dugotrajna aktivnost. Krompir je u laboratorijama prisutan više od decenije, a ove godine započete su aktivnosti na iznošenju proizvedenog materijala u polje. “Dobili smo prve krtole koje su potvrđeno bezvirusne i zdrave, što ih čini kvalitetnim semenskim materijalom za proizvodnju. Međutim, važno je napomenuti da biljku ne možemo odmah preneti iz idealnih uslova u polje; zbog toga vršimo proces aklimatizacije u posebnim komorama,” ističe Kajkut Zeljković.
Osim glamočkog krompira, planira se razvoj drugih autohtonih sorti u laboratorijskim uslovima, što bi doprineti raznolikosti i otpornosti domaće poljoprivrede. Stručnjaci Instituta veruju da bi dodatna ulaganja u nauku omogućila šire mogućnosti istraživanja i razvoja. Moguće je proizvesti i semenke voća iz drugih klimatskih područja, kao što su banane, kao i lekovito-aromatično bilje i razno cveće. Dugoročno, ovo bi omogućilo poljoprivrednicima da planiraju sigurniju proizvodnju sa smanjenim gubicima i troškovima, uz veće prinose.
Naučni tim, kojeg čine dr Kajkut Zeljković, Sonja Umićević i David Ducanović, već planira naredne faze projekta. Ove faze su fokusirane na uvođenje drugih autohtonih sorti u in vitro kulturu radi konzervacije i dugoročnog čuvanja, kao i na proizvodnju bezvirusnog semenskog materijala. Cilj je i jačanje istraživačke infrastrukture, kao i saradnja sa regionalnim i međunarodnim institucijama, kako bi se Institut prepoznao kao centar za očuvanje i održivo korišćenje biljnih genetičkih resursa.
Mlada saradnica Sonja Umićević naglašava važnost znanja i strasti prema nauci. „Iskreno, ja sam najsrećnija kada sam u laboratoriji. Radim nešto plemenito, a to je veoma zanimljivo i može doneti nove mogućnosti,” priznaje Umićević. Ona je završila multidisciplinarne studije iz oblasti poljoprivrede, šumarstva i prirodno-matematičkog fakulteta u Banjaluci, i poziva mlade da se okrenu prirodnim naukama.
Inicijative poput ovih su od ključnog značaja za budućnost poljoprivrede u Bosni i Hercegovini. Uzimajući u obzir sve izazove s kojima se suočava poljoprivredni sektor, kao što su klimatske promene i smanjenje biodiverziteta, projekti koji se bave očuvanjem i održivim razvojem genetičkih resursa su neophodni. Ova vrsta istraživanja može značajno doprineti otpornosti poljoprivrednog sektora, ali i ekonomskom jačanju regije.
Uzgoj glamočkog krompira u laboratoriji predstavlja samo prvi korak u dugom procesu jačanja domaćih resursa i održivosti. Stručnjaci smatraju da bi redovno ulaganje i istraživanje pomogli u bržem razvoju inovativnih rešenja za problematiku poljoprivrede u regionu. Inicijative koje pružaju platformu za mlade naučnike i istraživače su od velike važnosti, jer će doprineti razvoju znanja i tehnologije koju je moguće primeniti na domaćim poljoprivrednim produktima.
Ovaj projekt može poslužiti kao inspiracija za daljnje istraživanje i razvoj u oblasti poljoprivredne genetike, kao i jačanje svesti o važnosti očuvanja genetičkih resursa u Bosni i Hercegovini. Iako je put dug, naučnici i poljoprivredni stručnjaci veruju da će rezultati njihovog rada doprineti boljoj budućnosti agrarne proizvodnje u zemlji.
