Australijski naučnici proizveli prvi embrion kengura putem vantelesne oplodnje

Nikola Milinković avatar

Australijski naučnici u Kanberi postigli su značajan napredak u oblasti reproduktivne biologije, stvarajući prvi embrion kengura putem vantelesne oplodnje (VTO). Ovo otkriće predstavlja veliki korak ka očuvanju ugroženih vrsta, a naučnici veruju da bi tehnika mogla imati značajan uticaj na napore da se spasi više vrsta od izumiranja.

Istraživanje predvođeno glavnim istraživačem Andresom Gambinijem pruža novi uvid u uzgoj torbara, jedne od specifičnih grupa sisavaca koja uključuje kengure, koale i oposume. Kako je Gambini istakao, ova metoda ne samo da daje priliku za bolje razumevanje reprodukcije kengura, već i doprinosi poboljšanju genetske raznolikosti unutar ugroženih vrsta. U svom razgovoru sa Bi-Bi-Si-jem (BBC), upozorio je na kritičnu potrebu za očuvanjem genetske raznolikosti, posebno kod vrsta kao što su severni vombat i koalo, koje se suočavaju sa ozbiljnim pretnjama zbog gubitka staništa i bolesti.

Tehnika vantelesne oplodnje, koja se do sada uspešno primenjivala kod ljudi i nekih domaćih životinja, testirana je na istočnim sivim kengurima. Ovaj eksperiment usledio je nakon što su životinje preminule, što ukazuje na činjenicu da naučnici ne samo da pokušavaju da koriste ovu metodu za uzgoj, već su takođe fokusirani na istraživanje načina za očuvanje vrsta koje su na rubu izumiranja.

Laboratorija u kojoj su istraživanje sprovedena opremljena je savremenom tehnologijom koja omogućava naučnicima da manipulišu embrionalnim razvojem kengura. To uključuje prikupljanje jajnih ćelija i spermatozoida, a zatim njihovo spajanje van tela majke kako bi se stvorio embrion. Nakon toga, embrioni se mogu umetnuti u surogat majke, kako bi se nastavili razvijati.

Australija se suočava sa dramatičnim gubicima biodiverziteta, pri čemu se procenjuje da je između 1990. i 2019. godine zabeleženo 66 vrsta koje su nestale ili su na putu ka izumiranju. Zajedno sa klimatskim promenama, urbanizacijom i požarima, ovi faktori doprinose nestajanju staništa i smanjenju populacija kengura i drugih endemskih životinjskih vrsta.

Ovo otkriće dolazi u vreme kada je očuvanje prirode i zaštita ugroženih vrsta postalo ključno pitanje. U znatnoj meri, uspon tehnologije kao što je VTO može imati dugoročne posledice na napore očuvanja. Stručnjaci smatraju da bi slični pristupi mogli biti primenjeni i na druge vrste koje su ugrožene ili na rubu izumiranja.

Pored toga, Gambini je napomenuo da upotreba VTO metode može proširiti mogućnosti reprodukcije, ne samo kod kengura, već i kod drugih torbara. Takođe se nada da će razmena genetskog materijala između različitih populacija doprinijeti očuvanju njihovih vrsta. Na ovaj način se može stvoriti otpornija i raznovrsnija generacija, koja će moći bolje da se nosi sa promenama u svom okruženju.

U svetlu ovih otkrića, Australija ponovo postaje ogledni primer za inovacije u očuvanju prirode. Usmeravanje resursa ka biologiji očuvanja može doneti prinose, ne samo za ugrožene vrste, nego i za sve životinje i biljke koje čine biodiverzitet ovog kontinenta. Kako naučnici nastavljaju da istražuju mogućnosti primene VTO, Australija može u budućnosti postati ključni igrač u globalnim naporima očuvanja divlje prirode.

U okviru ovih napora, važno je takođe osigurati javnost o značaju očuvanja biodiverziteta i ulaganju u zaštitu prirodnih staništa. Postavljanjem odgovarajućih politika i strategija, Australija može značajno doprineti smanjenju rizika od izumiranja mnogih vrsta, omogućavajući tako budućim generacijama da uživaju u bogatstvu prirode.

Nikola Milinković avatar

uredništvo preporučuje: